BOSNA I HRECEGOVINA

REPUBLIKA SRPSKA

OSNOVNI SUD U BANJALUCI

Broj: 71 0 K 298742 19 K

Dana, 11.02.2021. godine

U IME REPUBLIKE SRPSKE

Osnovni sud u Banjaluci, sudija Zoran Milojica, uz učešće zapisničara Marijane Bunić, u krivičnom postupku protiv optuženog H. M., sina S., iz P., ulica … , zbog krivičnog djela tjelesna povreda iz člana 131 stav 1 u sticaju sa krivičnim djelom ugrožavanje sigurnosti iz člana 150 stav 1 Krivičnog zakonika Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 64/17) - u daljem tekstu: KZ RS, po optužnici Okružnog javnog tužilaštva broj T13 0 KT 0044629 18 od dana 24.12.2018. godine, nakon javnog i usmenog glavnog pretresa okončanog dana 10.02.2021. godine, u prisustvu okružnog javnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka Igora Cimeše i optuženog lično, u pratnji branioca Milenka Tomića, advokata iz Prijedora i punomoćnika oštećene advokata iz Banjaluke Dragana Tolimira na osnovu člana 293  Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 53/12, 91/17 i 66/18) – u daljem tekstu ZKP, dana 11.02.2021. godine, donio je i javno objavio sljedeću:

PRESUDU

Optuženi H. MU-, sina S. i majke T., djevojački Č., rođen ... godine u P., gdje je i nastanjen u Ulici …, JMB ..., po nacionalnosti Bošnjak, državljanin BiH, pismen, sa završenim ekonomskim fakultetom, po zanimanju diplomirani ekonomista, vanbračna zajednica, otac dvoje punoljetne djece, srednjeg imovnog stanja, neosuđivan, protiv istog se ne vodi drugi krivični postupak, 

KRIV  JE

Što je:

Dana 27.07.2018. godine u vremenu od 02.00 do 03.00 časa na relaciji Kozarac – Banjaluka, vozeći se sa oštećenom S. B., sa kojom je bio u emotivnoj vezi, u svom automobilu marke “Peugeot 607”, registarskih oznaka ..., nakon kraćeg verbalnog sukoba sa oštećenom fizički je napao, udarivši je više puta šakom u lice, u predjelu usta, da bi u jednom trenutku zaustavio vozilo, izašao iz istog i došao do vrata suvozača gdje je sjedila oštećena, uhvatio je rukom za kosu i izvukao iz auta, te bacio na podlogu, a potom je podigao sa tla i udario u vilicu, te ugrizao za desno rame, nanijevši joj na opisan način tjelesne povrede u vidu krvnog podljeva kože donjovilično desno, krvnog podljeva kože desnog ramena, četiri krvna podljeva kože unutrašnje strane desne nadlaktice, dva krvna podljeva kože desne podlaktice, krvnog podljeva kože leđne strane grudnog koša desno i oguljotine kože unutrašnje strane lijevog lakta, a nakon kraćeg vremena je ugurao u vozilo, kojim se zaputio u pravcu Banjaluke, gdje se verbalno nasilje nastavilo sve dok nisu stigli u Banjaluku, da bi mu oštećena po dolasku u Banjaluku rekla da ju ostavi u Ulici ..., a kada mu je rekla da će pozvati policiju, zaprijetio joj je “j… te policija, ti ćeš mene prijaviti, ti si mala maca za mene, znaš li ti ko sam ja, vozaću te u gepeku, mrak će te progutati”; 

Dakle, drugog tjelesno povrijedio i ugrozio njegovu sigurnost ozbiljnom prijetnjom da će ga lišiti života, čime je počinio krivično djelo tjelesna povreda iz člana 131 stav 1 u sticaju sa krivičnim djelom ugrožavanje sigurnosti iz člana 150 stav 1 Krivičnog zakonika Republike Srpske, kažnjivo po istim zakonskim  propisima, pa mu sud, na osnovu istih zakonskih propisa  i odredbi člana 41, 43 i 49 Krivičnog zakonika Republike Srpske  utvrđuje:

             -    za krivično djelo tjelesna povreda iz člana 131 stav 1 Krivičnog zakonika Republike Srpske, novčanu kaznu u iznosu od 800,00 (osamstotina) KM;

             -    za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti iz člana 150 stav 1 Krivičnog zakonika Republike Srpske, novčanu kaznu u iznosu od 400,00 (četiristotine) KM;

te sud optuženom primjenom člana 56 stav 2, tačka 5  i z r i č e

JEDINSTVENU NOVČANU KAZNU

U IZNOSU OD 1.100,00 (hiljaduistokonvertibilnihmarakai00/100) KM

koju je optužena dužna platiti u roku od 90 (devedeset) dana od pravosnažnosti presude

Ukoliko optužena ne plati izrečenu novčanu kaznu u ostavljenom roku, sud će primjenom člana 50 st. 2 narediti njeno prinudno izvršenje, a ukoliko novčana kazna ne bude naplaćena putem prinudnog izvršenja u roku od jedne godine, sud će donijeti odluku o zamjeni novčane kazne kaznom zatvora na način da će se za svakih započetih 50,00 KM novčane kazne odrediti jedan dan zatvora.

Na osnovu člana 108 st. 3 ZKP-a oštećena S. B. se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuje na parnični postupak.

Na osnovu člana 99 stav 1 ZKP u vezi sa članom 96 ZKP optužena je dužna sudu platiti troškove postupka u iznosu od 150,00 (stotinupedeset) KM na ime sudskog paušala, te 100,00 (stotinu) KM na ime medicinskog vještačenja, a u roku od 30 (trideset) dana po pravosnažnosti presude.

Obrazloženje

Okružno javno tužilaštvo Banja Luka podiglo je dana 24.12.2018. godine optužnicu broj ... protiv optuženog H. M. zbog krivičnog djela tjelesna povreda iz člana 131 stav 1 u sticaju sa krivičnim djelom ugrožavanje sigurnosti iz člana 150 stav 1 KZ RS. Predmetna optužnica je potvrđena od strane sudije za prethodno saslušanje ovog suda, rješenjem broj ..., dana 19.03.2019. godine.

Dana 18.04.2019. godine branilac optuženog je izjavio prethodne prigovore na optužnicu, te je slijedom toga predmet upućen drugom sudiji radi zakazivanja glavnog pretresa.

Glavni pretres u ovom predmetu otvoren je dana 29.10.2019. godine, a okončan dana 10.02.2021. godine. U toku glavnog pretresa, a na prijedlog tužilaštva izvedeni su sljedeći dokazi: saslušani su svjedok oštećena S. B. i vještak M. S. i izvedeni su dokazi materijalne prirode: zapisnik o prijemu usmene prijave, PS Banjaluka – Centar broj ... od 27.07.2018. godine, službena zabilješka na okolnost obavljenog razgovora sa dežurnim tužiocem, PS Banjaluka – Centar broj ... od 30.07.2018. godine, službena zabilješka na okolnost izvršene provjere nadzornih kamera objekta ... PS Banjaluka – Centar broj 13... od 27.07.2018. godine, prijava povrede na ime S. B., UKC RS Banjaluka, Služba operacionih sala sa sterilizacijom i prijemnom hirurškom ambulantom, broj ... od 28.07.2018. godine, akt JZU „Dom zdravlja“ Banjaluka o dostavi medicinske dokumentacije za oštećenu broj ... od 20.08.2018. godine, akt Službe hitne medicinske pomoći sa edukativnim centrom Banjaluka o dostavi podataka za oštećenu S. B., broj ... od 17.08.2018. godine, nalaz i mišljenje na ime S. B., Dom zdravlja Banjaluka broj ... od 27.07.2018. godine, tabela iz knjige protokola primljenih pacijenata za dan 17.08.2018. godine, akt UKC RS Banjaluka o dostavi medicinske dokumentacije za oštećenu S. B., broj ... od 20.08.2018. godine, nalaz i mišljenje UKC RS Banjaluka, Služba operacionih sala sa sterilizacijom i prijemnom hirurškom ambulantom broj … od 28.07.2018. godine, nalaz i mišljenje ZU ..., na ime oštećene od 30.07.2018. godine, nalaz i mišljenje ZU ..., na ime oštećene, broj ... od 30.07.2018. godine, nalaz i mišljenje ZU ... na ime oštećene, broj ... od 06.08.2018. godine, nalaz i mišljenje ZU … na ime oštećene od 30.07.2018. godine, nalaz i mišljenje vještačenja tjelesnih povreda oštećene S. B., po stalnom sudskom vještaku medicinske struke dr med. M. S. od 20.10.2018. godine, službena zabilješka PS Banjaluka – Centar na okolnost telefonskog razgovora zamjenika komandira sa osumnjičenim, broj ... od 12.11.2018. godine, zapisnik o saslušanju svjedoka oštećene S. B., PS Vanjaluka – Centar broj ... od 27.07.2018. godine, zapisnik o ispitivanju osumnjičenog H. M., PS Banjaluka – Centar broj ... od 27.07.2018. godine, izvod iz kaznene evidencije za osumnjičenog H. M., PU Banjaluka broj ... od 31.07.2018. godine i troškovnik.

Na prijedlog odbrane, saslušani su svjedoci H. K., M. G., H. R., S. V., Đ. B, i u svojstvu svjedoka saslušan je i optuženi H. M..

Sud je u konačnosti odbio prijedlog odbrane za medicinsko vještačenje radi utvrđivanja vrste i mehanizma nastanka poverda kod oštećene, te radi utvrđivanja postojanja alkohola u organizm oštećene, iz razlog što je odbrana 3 puta predlagala vještaka koji će izvršiti pomenuto vještačenje i to vještake Željka Karana, Alempijević Đorđa, te Zdenka Cihlarža, koji vještaci nisu bili u mogućnosti da izvrše vještačenje, iako je odbrana tvrdila da je navedene vještake prethodno kontaktirala, te da su isti načelno pristali da izvrše vještačenje, te nakon što navedeni vještaci nisu izvršili vještačenje, sud je naložio odbrani da na glavni pretres dana 03.02.2021. godine dovede vještaka kojeg bi sud na glavnom pretresu naredbom odredio za vještačenje po gore navedenom prijedlogu odbrane, što odbrana optuženog nije učinila, bez navođenja opravdanih razloga, što je sve ukupno sud ocijenio kao zloupotrebu prava i pokušaj odugovlačenja postupka.

U svojoj završnoj riječi okružni javni tužilac je izjavio da je Okružno javno tužilaštvo Banjaluka dana 24.12.2018. godine podiglo optužnicu protiv optuženog H. M. zbog dva krivična djela, zbog krivičnog djela tjelesna povreda i zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti. Optužba smatra da su dokazima koji su izvedeni pred ovim sudom u potpunosti potvrđeni i činjenični i pravni navodi optužbe. Optužba podsjeća da je u svom iskazu pred ovim sudom oštećena detaljno opisala sam dogašaj,a analizom takvog njenog iskaza i dovodeći ga u vezu kako sa materijalnim dokazima koji su uloženi u spis tokom dokaznog postupka, a posebno sa nalazom i mišljenjem vještačenja tjelesnih povreda i iskazom vještaka kojim je obrazlagao taj svoj nalaz i mišljenje pred ovim sudom, po mišljenju Tužilaštva jedino se može zaključiti da cjelokupno svjedočenje oštećene predstavlja jednu koherentnu i logičnu cjelinu, te takvom njenom svjedočenju treba pokloniti vjeru. Takođe, kada je opisivala pojedine događaje oštećena ni na koji način pritom nije preuveličavala ulogu optuženog, niti je ona njegovim radnjama dodavala bilo kakvu dodatnu kriminalnu količinu. U svom svjedočenju pokazala je jednu dosljednost, uvjerljivost i pored toga prilikom svjedočenja je bila dosta emotivna, odnosno na jedan vrlo emotivan način je opisivala događaje od te kritične večeri. Iskaz oštećene po mišljenju optužbe u potpunosti je potvrđen nalazom i mišljenjem vještaka doktora Srdića koji u svom nalazu i mišljenju i izlažući taj nalaz i mišljenje pred ovim sudom kojim je opisao povrede koje je oštećena zadobila kritične prilike i zaključio da su te povrede pojedinačno i skupno procjenjeno u momentu povređivanja predstavljale laku tjelesnu povredu. Vještak se takođe izjasnio o  mehanizmu nastanka tih povreda i potvrdio da su one nastale upravo na način kako je to i opisano u optužnici Tužilaštva odnosno kako je to oštećena u svom iskazu opisala. Ako u iskazima oštećene i ima nekih razlika, u onom dijelu u kome joj se predočava zapisnik tokom istrage te razlike su minimalne i ne mogu biti ni u kom slučaju dovoljne da se iskaz oštećene ocijeni kao nepouzdan u cjelosti. Po mišljenju Tužilaštva takva neznatna odstupanja u njenom iskazu predstavljaju logičan iskaz nekoga ko je preživio odnosno ko je svjedočio o proživljenim događajima a ne o eventualno naknadno naučenim događajima, pa analizirajući njen iskaz u istrazi i njen iskaz na glavnom pretresu izvodi se zaključak da su dosljedni i podudarni u svim osnovnim i važnim, bitnim elementima. Tužilaštvo se osvrnulo i na dokaze odbrane koji su izvedeni tokom dokaznog postupka i naglašava da treba imati u vidu da oni nisu ni bili očevidci događaja opisanog u optužnici niti o tim događajima imaju bilo kakva saznanja, već su svjedočili o slijedu događaja neposredno prije odlaska optuženog i oštećene iz Kozarca za Banjaluku. Niti jedan od ovih svjedoka u svom iskazu pred ovim sudom ni na koji način nije doveo u pitanje i sumnju iskaz oštećene. Ako bi se i prihvatile tvrdnje odbrane da je oštećena kritične prilike bila u alkoholisanom stanju, takva okolnost ne može biti od uticaja na zaključak suda u ovoj krivičnopravnoj stvari jer detaljan, logičan, uvjerljiv iskaz oštećene koji je u potpunosti potvrđen nalazom i mišljenjem vještaka Srdića i dokumentacijom i drugim dokazima koji su uloženi u dokazni materijal upućuju na zaključak da je oštećena kritične večeri zadobila tjelesne povrede koje su opisane u optužnici i da joj je optuženi uputio prijetnje onako kako je to i opisano u činjeničnom supstratu optužnice. Iz istih razloga optužba smatra da se ne mogu prihvatiti ni tvrdnje optuženog koji je saslušan u svojstvu svjedoka tokom glavnog pretresa jer navodi optuženog ne samo da su suprotni tvrdnjama oštećene, već i u pogledu načina i mehanizma nastanka tjelesnih povreda nisu potvrđeni kroz nalaz i mišljenje vještaka doktora Srdića. Optužba smatra da je u potpunosti dokazano izvršenje ova dva krivična djela i s toga predlaže da sud analizom svih izvedenih dokaza i pojedinačno i u međusobnoj vezi donese presudu kojom će optuženog oglasiti krivim i da će ga osuditi na kaznu u granicama koje su propisane zakonom.

Završnu riječ je dao i punomoćnik oštećene S. B. u kojoj navodi da je očigledno da je ovom prilikom iskazana nevjerovatna brutalnost nanošenja povreda i da su te povrede nanošene kontinuirano u dužem vremenskom periodu, sa ciljem da se oštećena zastraši i da su oštećenoj nanošene takve povrede koje bi dovele do dugoročnih posljedica te da su takve posljedice i nastale a ogledaju se u strahu, što ukazuje i činjenica da je dugotrajno bila liječena. Dalje navodi da optuženi nastavlja da prijeti oštećenoj, te je oštećenoj u više navrata slao poruke koje su prijetećeg sadržaja. Sve navedeno po mišljenju punomoćnika oštećene zaslužuje da prilikom kažnjavanja optuženog kazna bude što veća, da kažnjavanje bude što drastičnije, da bi se optuženi odvratio od eventualno budućih pokušaja nanošenja bilo kakvih povreda i daljih prijetnji oštećenoj.

Odbrana prilikom završnog izlaganja je istakla da djela koja se stavljaju na teret optuženom jedno drugo isključuju jer nema lake tjelesne povrede ako postoji ugrožavanje sigurnosti ili obrnuto. Odbrana smatra da Tužilaštvo niti je dokazalo u završnoj riječi niti u toku postupka izvedenim dokazima da su počinjena djela a pogotovo krivično djelo ugrožavanje sigurnosti. Dalje po odbrani postoje razlike u iskazima oštećene date u policiji i pred sudom po pitanju povreda koje je zadobila kritične večeri. Odbrana smatra da oštećena nije išla tu veče u policiju iz razloga što je bila u vidno pijanom stanju i da se ne može isključiti iz vida činjenica da je u Kozarcu u lokalu te kritične večeri sjedeći sa tri svjedoka koji su pred ovim sudom izjavili da je popila veću količinu alkohola, blizu dvije litre viskija, te da se  osoba u takvom stanju ponaša agresivno, a što je kasniji slijed događaja i pokazao. Vještak kog je tužilaštvo angažovalo rekao je da takvom stanje nema uticaja što je po mišljenju odbrane bespredmetno jer alkohol utiče na psihomotorne funkcije zavisno u kojoj fazi alkoholisanog stanja je bila ali nije utvrđen stepen alkoholisanosti oštećene. Upravo iz tih razloga oštećena nije išla da prijavi krivično djelo jer bi bila testirana na alkohol, vjerovatno poučena od strane advokata, te je zbog toga došlo do sasvim drugačije slike o kritičnom događaju. Dalje odbrana navodi da je sav slijed događaja počeo kritične prilike kada je oštećena došla u mjesto Kozarac, da proslavi dobijanje vize i u toj proslavi je popila i kad je trebala da ide kući odbila je uz izričito insistiranje optuženog da ide taksijem, da ide da spava u Prijedoru, odbila je to i sjela je u auto optuženog i nije htjela da izađe. Osoba u pijanom stanju se ponaša agresnivno što je oštećena i potvrdila izjavom da je kritične prilike dok je optuženi vozio velikom brzinom hvatala za volan, hvatala za ključeve i da se ovdje može govoriti o krivičnom djelu nasilničkog ponašanja oštećene prema optuženom u toj vožnji. Oštećena je stalno tokom vožnje do mjesta gdje se zaustavila navaljivala na optuženog i on je to decidno opisao u svojoj izjavi datoj kao svjedok. Analogno tvrdnjama tužilaštva da tu nema uzročne veze, odbrana smatra da je to apsolutno uzročna veza nastajanja krivičnog djela i njenog samopovređivanja u brzini od 120 km/čas. Odbrana smatra da je optužnica bez pravnog osnova, da su lake tjelesne povrede koje ona ima nesporne ali te povrede su nastale samopovređivanjem jer je bila u vidno pijanom stanju, a tu su svjedoci koji su izjavili da je bila u takvom stanju. Nažalost nije se moglo utvrditi stanje njene alkoholisanosti, jer nije išla u policiju to veče, već je otišla drugi dan kada se otrijeznila. Iz svega gore navedenog odbrana smatra da nema validnih dokaza da je optuženi počinio krivično djelo lake tjelesne povrede i ugrožavanje sigurnosti i da sud treba da donese oslobađajuću presudu.

Optuženi je u završnoj riječi izjavio da je ovo bio jedan pokušaj iznude. Po mišljenju optuženog, podnošenje krivične prijave od strane S. B. i njenog advokata je imalo za cilj da optuženog blamira putem medija, da zaustave njegovu turneju u Kanadi koja je imala jako veliku štetu što za organizatore, za optuženog i njegovo osoblje. Optuženi dvije i po godine ima pritisak medija, a to je sve zato što nije pristao da izvršim uplatu oštećenoj. Optuženi pita zašto oštećena i njena advokatica nisu odmah otišle u policiju, ako je bila u kritičnom stanju, zašto su čekale 12 sati u sred dana. Imao je prijetnje fizičke ove dvije i po godine, plašio se za svoju sigurnost, pazio se kud se kreće. Po saznanjima optuženog oštećena je ranije osuđivana. Sve prijetnje koje je navela oštećena da je optuženi njoj izjavio je zapravo obrnuto, to su riječi oštećene upućene njemu. Po riječima optuženog on je taj koji je ugrožen medijski, ugrožen fiziči, ugrožena je njegova porodica medijski, njegov posao, kao i njegovi saradnici. Na kraju navodi da nije kriv ni po jednoj tački optužnice.

Sud je, nakon što je izveo sve navedene dokaze, cijeneći svaki dokaz pojedinačno, a i u njihovoj međusobnoj vezi, shodno odredbi člana 295 stav 2 ZKP, odlučio kao u izreci rješenja i to iz sljedećih razloga:

Na glavnom pretresu održanom dana 29.10.2019. godine pred ovim sudom saslušana je u svojstvu svjedoka oštećena S. B.. Na osnovu iskaza oštećene sud je utvrdio da je ista sa optuženim bila u emotivnoj i poslovnoj vezi, te da je između njih došlo do sukoba oko novca koji je optuženi dugovao oštećenoj. Dana 26.07.2018. godine optuženi je pozvao oštećenu na svoj koncert koji je imao u Kozarcu u kafiću ..., te je nakon koncerta, oko između 2 i 3 časa ujutro 27.07.2018. godine, oštećena željela da je optuženi vozi u Banjaluku, gdje je imala stan, što optuženi nije želio, ali je pristao da je odveze do taksija čije stajalište se nalazilo u bizini ... gdje su bili optuženi i oštećena. Nakon što je oštećena  pomenula optuženom da joj nije vratio novac isti je počeo da vozi u pravcu Banjaluke vrlo brzo, što je kod oštećene izazvalo strah, te tražila od optuženog da zaustavi auto i da izađe, nakon čega je optuženi desnom rukom udario u predjelu usta dva puta. Nakon što je oštećena uhvatila volan automobila kako bi optuženi zaustavio automobil isti je zaustavio automobil, izašao iz istog te došao do vrata suvozača gdje je sjedjela oštećena, otvorio vrata, uhvatio je za kosu na vrhu glave i izvukao iz auta i gurnu na tlo, te je oštećena pala, i desnim kukom udarila u kamen na tlu. Kada je oštećena ustala optuženi ju je udario šakom u desnu stranu brade, a nakon toga uhvatio za desnu ruku i za istu ugrizao iznad nadlaktice. Nakon toga optuženi ugurava oštećenu u auto i vozi u pravcu Banjaluke, a kada je oštećena rekla da će ga prijaviti policiji ponovo je udara rukom u predjelu usta. Kada su stigli u Banjaluku, oko 4 sata ujutro, dana 27.07.2018. godine, oštećena je pokušala nazvati sestru kako bi saznala broj policije, kada joj optuženi otima telefon i istim udara u staklo automobila, nakon čega se telefon raspada, te oštećenoj govori „ j..... te policija, ti si mala maca, znaš li ti ko sam ja, tebe može mrak ovdje pojesti, ne bi te niko ni pozvao, gdje ćeš i šta ćeš, ti ćeš kao meni zvati policiju, j…. ti oni mater, mrak će te progutati, vozaću te u gepeku“. Nakon toga optuženi sjeda u automobil i odalazi, a oštećena sklapa telefon, te poziva advokata M. B., koja joj se nije odmah javila, nego tek kasnije toga jutra, te kada oštećena odlazi ljekaru zbog zadobijenih povreda.  Na osnovu iskaza svjedoka oštećene S. B. sud je utvrdio da je ista osjećala strah za svoj život i tijelo.

Iskazu oštećene S. B. sud je poklonio punu vjeru jer je isti u skladu kako sa medicinskom dokumentacijom tako i sa nalazom i mišljenjem vještaka ali i sa iskazom svjedoka odbrane prije svega sa iskazom svjedoka H. K., Ovaj iskaz svjedoka oštećene S. B., koji je sud ocijenio kao jedan cejlovit i potpun iskaz, dosljeden, uvjerljiv i logično iznesen predu sudom, takođe je u bitnim i značajnim dijelovima iskaza isti u saglasnosti sa njenom izjavom datoj u istrazi na Zapisnik o saslušanju svjedoka oštećene broj 13 događaj koji se desio u noći 27.07.2018. godine u vremenu između 02.00 i 03.00 časov ... od 27.07.2018. godine u kojoj je neposredno poslije izvršenja krivičnog djela detaljno opisala a ujutru. Iskazu oštećene sud u cjelosti poklanja vjeru i iz razloga što oštećena sa nizom detalja i sa nizom pojedinosti opisala slijed događaja kritične večeri, te u svemu tome oštećena je iznoseći hronologiju tog događaja opisala događaj detaljno, jasno i precizno pritom  i događaje koji su prethodili samom fizičkom napadu optuženog na oštećenu, potom prijetnje koje je, prema riječima oštećene, optuženi njoj uputio.

Na glavnom pretresu iskaz je dao doktor M. S., na osnovu kojeg je sud utvrdio da je na osnovu naredbe Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka dana 20.10.2018. godine izvršeno vještačenje tjelesnih povreda oštećene S. B. rođene 1973. godine. Za izradu pisanog nalaza vještak je koristio sljedeću medicinsku dokumentaciju i to: prijava povrede Univerzitetski klinički centar RS, hitna hirurška prijemna ambulanta broj protokola: ... od 28.07.2018. godine, nalaz i mišljenje, Javna zdravstvena ustanova Dom zdravlja u Banjoj Luci, Služba hitne medicinske pomoći sa edukativnim centrom, broj protokola: ... od 27.07.2018. godine, ovjerena stranica protokola SHMP JZU Banja Luka, redni broj protokola: .. od 27.07.2018. godine i nalaz i mišljenje, Univerzitetski klinički centar Republike srpske, Hitna hirurška prijemna ambulanta, broj protokola: ... od 28.07.2018. godine. Na osnovu iskaza vještaka M. S. i nalaza i mišljenja koje je ovaj vještak izradio i to nalaz od 20.10.2018. godine, izrađen po naredbi OJT Banjaluka, oštećena S. B. zadobila sljedeće povrede: krvni podljev kože donjovilično desno, krvni podljev kože desnog ramena, četri krvna podljeva kože unutrašnje strane desne nadlaktice, dva krva podljeva kože desne podlaktice, krvni podljev kože leđne strane grudnog koša desno i oguljotinu kože unutrašnje strane lijevog lakta. ove povrede pojedinačno i skupno procijenjeno u momentu povređivanja predstavljale su laku tjelesnu povredu. Krvni podljev donjovilično desno, na osnovu lokalizacije oblika i veličine koji je u momentu pregleda bio promjera oko 2h1 cm je nastao usljed udarca tupotvrdim povrednim sredstvom, kao što je šaka. Iz danjeg iskaza vještaka utvrđeno je da je krvni podljev kože donjovilično desno mogo nastati kod suvozača odnosno oštećene koja je u momentu nastanka te povrede bila okrenuta prema vozaču gdje je slobodna desna ruka vozača zamahom napravila takvu povredu. Krvni podljev kože desnog ramena je bio u vidu otiska zuba gornje i donje vilice i nastao je usljed djelovanja zubnog niza čovjeka na kožu, tj. usljed ugriza. Obzirom da nema prekida kontinuiteta kože i potkožnog mekog tkiva snaga ugriza je bila srednje jačine. Četiri krvna podljeva kože unutrašnje strane desne nadlaktice i dva krvna podljeva kože desne podlaktice na osnovu lokalizacije, veličine, oblika i međusobnog rasporeda su nastali usljed dejstva tupe mehaničke sile, mehanizmom hvatanja i stezanja nadlaktice i podlaktice šakom ili šakama povredioca. Veličina tih podljeva ukazuje da se radilo o stiskanju ili istezanju šake povredioca u navedeni predeo povrijeđenog, jer su u pitanju hematomi veličine oko 1 cm na razmaku od  0.5 cm u jednoj uzdužnoj liniji koji ukazuju da su nastali vrhovima prstiju prilikom stezanja nadlaktice i isključuje se drugi mehanizam nastajanja ovih podljeva jer je teško sa tako malom površinom zadati udarac da budu četiri krvna podljeva na rastojanju od 0.5 cm u jednoj uzdužnoj liniji. Krvni podljev kože leđne strane grudnog koša desno se nalazi na rebarnom luku i veličine oko 2 cm te je mogao nastati usljed pada ili udara u tupotvrdu podlogu. Oguljotina kože unutrašnje strane lijevog lakta je nastala kosim kontaktom ovog dijela tijela sa hrapavom tupotvrdom podlogom, moguće usljed pada. Ukupno gledajući optuženi je primijenio silu srednjeg intenziteta. Iz iskaza vještaka je takođe utvrđeno da za sačinjavanje njegovog nalaza nije od značaja postojanje ili u ovom slučaju nepostojanje nalaza alkotesta kod oštećene. Povrede koje su mogle nastati padom su: dva krvna podljeva kože desne podlaktice, krvni podljev kože leđne strane grudnog koša desno, oguljotina kože unutrašnje strane lijevog lakta, nagnječine i predio bola desnokukno desne natkoljenice. Po mišljenju vještaka mehanizam povređivanja kojima su nanesene povrede na glavi oštećene je strana šake kontra dlana, odnosno kontradlanenom stranom sa prstenom na ruci dok su ostali mehanizmi povređivanja isključeni. Na osnovu iskaza vještaka M. S. sud je utvrdio da su u svojoju ukupnosti povrede nanešene oštečenoj lake tjelesne povrede.

Sud je iskazu vještaka medicinske struke M. S. poklonio punu vjeru jer je isti u skladu sa medicinskom dokumentacijom kao i sa iskazom oštećene datom na glavnom pretresu pred ovim sudom, te je prema mišljenju ovog suda isti sačinjen u skladu sa pravilima struke.

Cijeneći gore navedenu medicinsku dokumentaciju sud je utvrdio da su kod oštećene poslije kritičnog događaja pored tjelesnih povreda nastupile posljedice psihičke prirode a koje se ogledaju u uznemiranosti, strahu, smetnjama u spavanju.

Na glavnom pretresu iskaz je dao svjedok odbrane H. K. koji navodi  da je kritičnog dana oštećena S. B. pozvala telefonom H. da se druže, jer joj je on prije toga sređivao pasoš  u Velikoj Kladuši. Utvrđeno je da je H. oštećenu sačekao tog kritičnog događaja na ulazu u Kozarac, da je došla taksijem i da su zajedno ušli u kafić ... gdje je optuženi te večeri pjevao. Dalje, svjedok K. navodi da je optužena tokom večeri pila viski, te da je optuženi u pauzama dolazio za sto oštećene. Po njegovom mišljenju S. je te večeri više bila pijana nego trijezna, što je procijenio na osnovu toga kako je plesala i hodala do vc-a, ali nije vidio nikakvo nedolično ponašanje sa njene strane. Oko pola 2 iza ponoći su počeli izlaziti iz lokala, tada je pitao S. hoće li da ju vozi za Banjaluku, ali ona je rekla da će sa H.. Prilikom izlaska iz kafića oštećena je izašla sa H.držeći ga pod ruku. 

Svjedoci M. G. i i H. R. u svojim iskazima navode da je oštećena tokom večeri, na koncertu optuženog u Kozarcu u ..., pila viski.

Svjedok V. S. u svom iskazu navodi da je kritične večeri bio u ... na koncertu optuženog, te da je za jednim stolom primijetio oštećenu koja je pila viski, te bila u alkoholisanom stanju.

Svjedok Đ. B. navodi da je o predmetnom događaju saznao iz medija, te da nema neposrednih saznanja o istom, ali da mu je oštećena rekla da joj optuženi duguje novac, ali se ne sjeća da li je to bilo prije ili poslije spornog događaja.

Iz iskaza svjedoka Đ. B., S. V., M. G., H. R. i H. K. sud nije utvrdio činjenice koje bi bile od značaja za odbranu optuženog u pogledu izvršenja krivičnog djela koje mu se stavlja na teret, jer niko od tih svjedoka nije svjedok izvršenog djela koje se stavlja na teret optuženom. Na osnovu iskaza ovih svjedoka, osim svjedoka B. koji nije bio prisutan na licu mjesta u ... u Kozarcu,  sud je utvrdio da je oštećena kritične večeri konzumirala alkoholno piće viski, te da je bila pod uticajem alkohola,  ali niko od svjedoka odbrane nije bio očevidac događaja u autu optuženog niti pored auta kada su se optuženi i oštećena zaustavili na putu Prijedor Banjaluka, kao ni u Banjaluci ispred stana oštećene.

Optuženi H. M. je saslušan u svojstvu svjedoka na pretresu dana 30.01.2020. godine te je isti naveo da su se on i oštećena upoznali u Australiji u Melburnu, da je tog kritičnog događaja oštećena rekla da će pozvati H. K. da ga počasti zato što joj je pomogao oko nekih dokumenata. Po navodima optuženog oštećena je cijelo veče potencirala da ju optuženi vozi za Banjaluku, što je optuženi prvo odbijao jer je tog jutra morao rano ustati, te je pokušao zvati svoje prijatelje taksiste, međutim ni jedan nije bio dostupan, a optuženi nije htio da ju pušta sa nekim drugim, jer je stvarno bila pijana. Svjedok H. se ponudio više puta, ali ona je odbijala, tražila je striktno da ju optuženi vozi i on je pristao da je vozi do benzinske pumpe, misleći da će neko poznat naići ili neko od taksista pa da je odveze do Banjaluke. Po njegovim navodima nekako su došli do auta jer je oštećena stvarno bila pijana, da je na benzinskoj pumpi počela da bude agresivna, da prijeti optuženom, da neće izaći iz auta i da ju optuženi mora voziti do Banjaluke. Dalje navodi da su u putu nastali problemi, oštećena počinje da viče, da otima volan, da ga udara. Poslije pumpe, na pola puta poslije V., stao je s namjerom da pokuša malo da spusti loptu, smiri situaciju, kako je pokušavala već uzimati ključ, oštećeni je uzeo ključ i stavio u džep, a preko nje joj je otvorio vrata da ona izađe. Oštećena je prilikom izlaska udarila vrata, optuženi je izašao i prešao sa druge strane i pokušao joj pomoći da izađe. Kad je oštećena izašla iz auta i stala uz auto pustio ju je i ona je pala. Smatrao je da ako je malo uštine ili ugrize da će se otrijezni. Nakon kratke pauze pomogao joj je da uđe u auto. Svađa se i dalje nastavljala istim tokom do Banjaluke. U Banjaluku su došli do njenog stana ali ona nije htjela da izađe, počela je da zove neke rođake, policiju. Navodi da joj je pomogao da izađe, ostavio ju, ali kako je bila pijana, napravio je krug i vratio se da vidi kako je, ali ona je u međuvremenu ušla u objekat, te ga je poslije zvala, slala poruke, prijetila. Ujutru oko pola 11 optuženi je pokušao nazvati oštećenu, ali nije se javila, pa ju je zvao oko 1-2 poslijepodne da vidi kako je, da vidi šta je to bilo, ali nije se javljala. Kasnije tokom dana optuženi navodi da mu je došla policija kući, da  ima krivičnu prijavu i da se mora javiti u Banjaluku. Navodi da je namjera oštećene da na njega i njegovu karijeru stavi ljagu. Ističe da je cijelo vrijeme imao problem tokom vožnje, da je oštećena dirala volan, ključeve, da ga je udarala. Nikad je šakom nije udario. Po mišljenju optuženog povrede su mogle nastati prilikom izlaska iz auta kada je udarila u vrata ili prilikom njegove odbrane tokom vožnje, kad ju je odgurivo od sebe, od volana, imao je prsten na ruci, možda je od prstena, ali nikad je nije udario šakom.

Cijeneći iskaz optuženog u svojstvu svjedoka sa glavnog pretresa, kao i njegov iskaz iz istrage dat na Zapisnik o ispitivanju osumnjičenog H. M. broj ... od 27.07.2018. godine sud je utvrdio da isti nije prije svega suprotan sa nalazom i mišljenjem vještaka dr M. S. i njegovim iskazom na glavnom pretresu, posebno u dijelu u kome se navodi mehanizam povređivanja oštećene, te iskazu nije poklonio vjeru, jer prethodno navedeno ukazuje da je iskaz optuženog sračunat u korist svoje odbrane, te ishodovanja povoljnijeg položaja u krivičnom postupku. Optuženi navodi da su povrede na oštećenoj nastale usljed pada iste, jer je bila pod uticajem alkohola, ali da je on nije udario, što je u suprotnosti sa nalazom i iskazom vještaka dr M. S. koji se jasno izrazio o mehinizmima pojedinih povreda oštećene, te je tako jasno izjavio da povreda na glavni oštećene nisu mogle nastati prilikom udara od tlo, već isključivo tupo tvrdim povrednim sredstvom kao što je šaka, dok je povreda na ramenu oštećene nastala prilikom ljudskog ugriza srednje jačine.

Dakle, sud nije prihvatio odbranu optuženog da su povrede nastale kod oštećene nastale usljed pada iste na tlo i udarca od tlo, jer su ove tvrdnje suprotne iskazu i nalazu vještaka medicisnske struke dr M. S., te su u suprotnosti i sa medicinskom dokumentacojom koja je izvedena kao dokaz na glavnom pretresu, a koja je i korištena prilikom izrade nalaza i mišljenja prilikom medicinskog vještačenja povreda oštećene. Iz nalaza vještaka dr M. S. i njegovog iskaza sa glavnog pretresa jasno proizilazi koje povrede su mogle nastati padom i udarom u tlo, a to su povrede nastale na leđima, lijevom laktu i desnoj natkoljenici i kuku oštećene, dok su ostale povrede nastale djelovanjem tupo mehaničke sile, odnosno šake, stezanjem rukama i ugrizom, a sve od strane čovjeka. Uticaj alkohola na oštećenu po mišljenju ovog suda nije relevantan, u odnosnu na krivično djelo tjelesna povreda, s obzirom da iskaz vještaka medicinske struke, a pogotovo nije relevantan u odnosu na krivično djelo ugrožavanje sigurnosti i prijetnje koje je optuženi izrekao oštećenoj zbog čega je ista osjećala strah za svoj život i tijelo.

Na osnovu Službene zabilješke PS Banjaluka – centar broj ... od 12.11.2018. godine utvrđeno je da je ista sastavljena u 14.00 časova a povodom ostvarenog telefonskog razgovora zamjenika komandira PS Z. P. sa optuženim i oštećenom.

Na osnovu Službene zabilješke PS Banjaluka – Centar broj ... od 27.07.2018. godine koja je sačinjena na okolnost izvršene provjere nadzornih kamera objekta ... utvrđeno je da je kamera gledala ulaz u objekat te zahvatila cestu ali u smjeru bivše zgrade Vlade RS, a ne u smjeru ugostiteljskog objekta ... koji se nalazi na suprotnoj strani tako da ista nije mogla snimiti kritični događaj.

Na osnovu Službene zabilješke PS Banjaluka – Centar broj ... od 30.07.2018. godine utvrđeno je da je ista sastavljena na okolnost obavljanja razgovora sa dežurnim tužiocem OJT Banjaluka Sinišom Markovićem vezano za prijavu lica S. B..

Cijeneći ostale materijalne dokaze i to popis troškova Okružnog javnog tužilaštva u predmetu broj ... od dana 24.12.2018. godine, ovaj sud je utvrdio da je u predmetnom krivičnom postupku koji se vodi protiv optuženog, Okružno javno tužilaštvo Banja Luka isplatilo iz predračunskih sredstava iznos od 96,00 KM, a na ime izvršenog vještačenja tjelesnih povreda oštećene od strane dr M. S..

Prema odredbi člana  131 stav 1 KZ RS propisano je da krivično djelo tjelesna povreda čini ko drugoga tjelesno povrijedi ili mu naruši zdravlje, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Prema odredbi člana 150 stav 1 KZ RS propisano je da krivično djelo ugrožavanje sigurnosti čini ko ugrozi sigurnost nekog lica ozbiljnim prijetnjama da će njega ili njemu blisko lice lišiti života, teško tjelesno povrijediti, lišiti slobode ili teti, ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom ili nekom drugom opšteopasnom radnjom ili sredstvom, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

Na osnovu svih sprovedenih dokaza u toku glavnog postupka, a prvenstveno iz iskaza vještaka medicinske struke kao i iz iskaza oštećene je utvrđeno da su kod oštećene dana 27.07.2018. godine u vremenu od 02.00 do 03.00 časova na relaciji Kozarac – Banjaluka od strane optuženog nanesene sljedeće povrede: krvni podljev kože donjovilično desno, krvni podljev kože desnog ramena, četiri krvna podljeva kože unutrašnje strane desne nadlaktice, dva krvna podljeva kože desne podlaktice, krvni podljev kože leđne strane grudnog koša desno i oguljotinu kože unutrašnje strane lijevog lakta, a pored navedenih povreda optuženi je i ugrozio njenu sigurnosti ozbiljnim prijetnjama koje su se ogledale u sljedećim riječima “j… te policija, ti ćeš mene prijaviti, ti si mala maca za mene, znaš li ti ko sam ja, vozaću te u gepeku, mrak će te progutati”, što je kod oštećene izazvalo strah za vlastiti život.

Ovaj sud nalazi da je optuženi u vrijeme izvršenja krivičnog djela bio uračunljiv i da nisu postojale okolnosti koje bi dovele u sumnju ovakav zaključak. Što se tiče vinosti, dalje, ovaj sud nalazi da je optuženi predmetno krivično djelo počinio sa direktnim umišljajem, odnosno da je bila svjesna svog djela i da je htjela njegovo izvršenje.

Prilikom odmjeravanja kazne, u smislu člana 52  KZ RS, sud je cijeneći izvod iz kaznene evidencije MUP RS broj ... od 31.07.2018. godine na ime H. M., utvrdio da je isti ranije neosuđivan, odnosno da mu je ovo prvo počinjeno krivično djelo, a što je sud uzeo kao olakšavajuću okolnost. Od otežavajućih okolnosti, ovaj sud na strani optuženog nije našao nijednu.

Shodno naprijed navedenom, te imajući u vidu da je za predmetno krivično djelo tjelesna povreda iz člana 131 stav 1 KZ RS propisana  novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine, a za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti iz člana 150 stav 1 KZ RS, novčana kazna ili kazna zatvora do dvije godine, sud je primjenom odredbi člana 41, 43 i 49 KZ RS utvrdio za krivično djelo tjelesna povreda novčanu kaznu u iznosu od 800,00 KM, a za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti novčanu kaznu u iznosu od 400,00 KM.  U konkretnom slučaju sud je primjenio član 56 stav 2 tačka 5 KZ RS izrekao jedinstvenu novčanu kaznu u iznosu od 1.100,00 (hiljaduistokonvertibilnihmaraka) KM, koju je optuženi dužan platiti u roku od 90 (devedeset) dana po pravosnažnosti presude. Ako optuženi ne plati novčanu kaznu u roku, sud će primjenom člana 50 stav 2 narediti njeno prinudno izvršenje, a ukoliko novčana kazna ne bude naplaćena putem prinudnog izvršenja sud će donijeti odluku da se novčana kazna zamijeni kaznom zatvora, tako što će se za svaki započetih 50,00 KM odrediti jedan dan zatvora.

Sud se u konkretnom slučaju opredijelio za izricanje ove kazne smatrajući da će se izricanjem iste ostvariti svrha kažnjavanja iz člana 43 KZ  RS, tj. uticati na optuženog da ne čini krivična djela i ostvariti uticaj na njegovo prevaspitanje, ostvariti uticaj na druge da ne čine krivična djela, te uticati na razvijanje i učvršćivanje društvene odgovornosti izražavanjem društvene osude za krivično djelo i neophodnost poštovanja zakona.

Na osnovu člana 108 st. 3 ZKP-a oštećena S. B. se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuje na parnični postupak, s obzirom da podaci u spisu ne pružaju pouzdan osnov za odlučivanje o istom.

Na osnovu člana 99 stav 1 ZKP u vezi sa članom 96 ZKP optuženi je dužan sudu platiti troškove postupka u iznosu od 150,00 (stotinupedeset) KM na ime sudskog paušala, te 100,00 (stotinu) KM na ime medicinskog vještačenja, na osnovu popisa troškova Okružnog javnog tužilaštva u predmetu broj T13 0 KT 0044629 18 od dana 24.12.2018. godine, sve u roku od 30 (trideset) dana po pravosnažnosti presude.

Zapisničar:                                                                                                        Sudija                                                                                                        

Marijana Bunić                                                                                 Zoran Milojica