Presuda u krivičnom predmetu protiv optužene R. J. zbog krivičnog djela zbog krivičnog djela neovlašteno fotografisanje
Presuda u krivičnom predmetu protiv optužene R. J. zbog krivičnog djela zbog krivičnog djela neovlašteno fotografisanje
REPUBLIKA SRPSKA
OSNOVNI SUD U BANJALUCI
Broj: 71 0 K 319681 20 K
Dana, 20. 06. 2022. godine
U IME REPUBLIKE SRPSKE
Osnovni sud u Banjaluci, sudija
Sandra Budiša, uz učešće zapisničara Ranke Lakić u krivičnom postupku protiv
optužene R. J. , zbog krivičnog djela neovlašteno fotografisanje iz člana
156. stav 1. Krivičnog zakonika Republike Srpske po optužnici Okružnog tužilaštva
Banjaluka broj T 13 0 KT 0045817 18 od 17.12.2019. godine, nakon glavnog i
javnog pretresa koji je održan u prisustvu optužene R. J. i njenih branilaca
Jadranke Ivanović i Jasminke Jovišević, advokata iz Banjaluke, i okružnog
javnog tužioca Tanje Mrđa , dana 20.06.2022. godine, donio je i u prisusvu
optužene, njenih branilaca i tužioca, javno objavio sljedeću:
P R E S U D U
Optužena
R. J., kći L.i majke R., rođena O., rođena 17.07.1974. godine u B., nastanjena
u Ulici D. M. S. na broju …, grad B., po nacionalnosti Srpkinja, državljanka
BiH, JMB:…, pismena za završenom Gimnazijom, po zanimanju samostalni
preduzetnik, dobrog imovnog stanja, udata majka dvoje djece, vojsku nije
služila, neosuđivana, protiv nje se ne vodi drugi krivični postupak
Na
osnovu člana 298. stav 1. tačka a) Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske
(„Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 53/12, 91/17 i 66/18)
OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE
Da
je:
U
period od 18.08.2017. godine do 12.06.2019. godine u B., u Ulici P. … na broju
…, neovlašteno i mimo saglasnosti oštećene K. Ž. iz B. i Đ. V. iz B., na kuću i
garažu, u kojoj oštećena K.Ž. živi sa svoje troje maloljetne djece, i kuću Đ. V
.iz B., postavila pet kamere odnosno sistem video nadzor, koji kamere odnosno
video nadzor je postavio pravni subjekt A…„ d.o.o. B., i to dvije kameru na
ulaz u kuću, jednu kameru na bočnom dijelu kuće, jednu kameru koja snima
garažni prostor, te jednu kameru koja je postavljena na kuću Đ. V., na koji
način je sačinila fotografski snimak odnosno snimala oštećenu i njenu djecu, te
povrijedila privatnost oštećene K. Ž. i njene djece iz B.
Čime
bi učinila krivično djelo Neovlašteno fotografisanje iz člana 156 stav 1.
Krivičnog zakonika Republike Srpske jer djelo koje je učinila nije krivično
djelo.
Na
osnovu odredbe člana 108. stav 4. oštećena K. Ž. imovinskopravni zahtjev može
ostvarivati u parničnom postupku.
Na
osnovu člana 100. stav 1. Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske troškovi
krivičnog postupka kao i nužni izdaci optuženog i nužni izdaci i
nagrada branilaca padaju na teret budžetskih sredstava.
O b r a z l o ž e n j e
Optužnicom
Okružnog javnog tužilaštva
B. broj T 13 0 KT ... od 17.12.2019. godine optuženoj je stavljeno
na teret da je učinila krivično djelo neovlašteno
fotografisanje iz člana 156. stav 1. Krivičnog zakonika ( „Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 64/17, 104/18 i 15/21),
na način koji je bliže opisan u optužnici.
Nakon
potvrđivanja ove optužnice, na ročištu radi izjašnjenja o krivici, optužena se
izjasnila da nije kriva za predmetno krivično djelo, te je sud zakazao glavni
pretres.
Na
glavnom pretresu od strane tužioca izvedeni su sljedeći dokazi: saslušani su u
svojstvu svjedoka N. P., M.M., B. B., S. Đ., Pr. C. i N. T.. Kao dokaz su
izvedeni i zapisnici o saslušanju svjedoka i to zapisnik o saslušanju svjedoka
N. T., sačinjen u PS B.- L., broj .../18 od 04.12.2018. godine, zapisnik o
saslušanju svjedoka P. C., PS B.- L.,, broj .../18 od 04.12.2018. godine,
zapisnik o saslušanju svjedoka S. Đ., PS B.- L., broj .../18 od
05.12.2018. godine, zapisnik o saslušanju svjedoka N. P., sačinjen u Okružnom
javnom tužilaštvu B., broj T ... 18 od 19.11.2019. godine. Izvedeni su sljedeći
materijalni dokazi: rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, S., broj:
.../ od 18.03.2019. godine, dopis Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, Sarajevo
broj: ... DGL od 30.04.2019. godine, fotodokumentacija sistema video nadzora
kuće oštećene K.Ž., PU B., Odjeljenje kriminalističke policije Banja Luka,
broj: .../18 od 06.12.2018. godine, ponuda za sistem video nadzora, „ A...„
d..o.o. Banja Luka, broj:... od 12.02.2018. godine, ugovor o nabavci i ugradnji
sistema video nadzora, broj: .../2018 od 13.02.2018. godine, radni nalog za
poslove tehničkog obezbjeđenja,“ A.„ broj: .../2018 od 13.02.2018. godine,
radni nalog za poslove tehničkog obezbjeđenja,“ A. „ broj: .../2018 od
14.02.2018. godine, radni nalog za poslove tehničkog obezbjeđenja,“ A.„ broj:
.../2018 od 26.09.2018. godine, pismo dobre namjere K. Ž. za R. J., od
24.11.2017. godine, dopis R. J. MUP-u RS, PS L. od 30.10.2017. godine, ugovor o
zakupu poslovnog prostora zaključen između Š.A. i R. J., S.P. „ O... „ B.od
02.02.2018. godine, tužba K. Ž. protiv tuženih Š. A. i R. J. radi utvrđenja
ništavosti ugovora od 02.02.2018. godine, predana Osnovnom sudu u B.dana
18.03.2019. godine. Na osnovu odredbe člana 288. stav 1. Zakona o krivičnom
postupku izvedeni su i dokazi čitanjem zapisnika o saslušanju svjedoka Ž. K.,
sačinjen u Policijskoj stanici B.- L.,, broj .../18 od 06.12.2018. godine i u
Okružnom javnom tužilaštvu B., pod brojem T 13 0 KT ... od 25.09.2019. godine i
svjedoka Đ. V., sačinjenu Policijskoj stanici B.- L., broj .../19 od
15.09.2019. godine.
Odbrana optužene je izvela sljedeće materijalne dokaze: zapisnik o
ispitivanju osumnjičene R. J., sačinjen u Okružnom javnom tužilaštvu B., broj T
13 ... 18 dana 12.06.2018. godine, odluku o vršenju video nadzora, O. s.p. B.,
sačinjena dana 01.04.2019. godine, odgovor Agencije za zaštitu ličnih podataka,
broj ... od 20.06.2019. godine.
U završnom izlaganju tužilac je istakla da je tokom postupka dokazano izvršenje
krivičnog djela od strane optužene.
Odbrana optužene je u završnom izlaganju je sudu stavila prijeldog da sud
donese odbijajuću presudu budući da optužena nikad nije ispitana na okolnosti
učinjenog krivičnog djela ili oslobađajuću budući da činjenični opis krivičnog
djela ne sadrži sva bitna obilježja predmetnog krivičnog djela.
Sud
je, nakon što je izveo navedene dokaze, cijeneći svaki dokaz pojedinačno, a i u
njihovoj međusobnoj vezi, shodno odredbi člana 295. stav 2. Zakona o krivičnom
postupku, odlučio kao u izreci presude iz sljedećih razloga:
Prema
odredbi člana 156. stav 1. Krivičnog zakonika krivično djelo neovlašteno
fotografisanje čini ko neovlašteno sačini fotografski, filmski ili
drugi snimak nekog lica ili njegovih prostorija bez njegove saglasnosti,
povređujući time posebno njegovu privatnost, ili ko takav snimak preda ili
pokazuje trećem licu ili mu na neki drugi način omogući da se s njim upozna,
kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
Uvidom
u činjenični opis optužnice utvrđeno je da se optuženoj stavlja na teret da je
u periodu od 18.08.2017. godine do 12.06.2019. godine u Banjaluci, u Ulici P.
K. b.na broju … neovlašteno i mimo saglasnosti oštećene K.Ž. iz B.i Đ. V. iz
B., na kuću i garažu, u kojoj oštećena K.Ž. živi sa svoje troje maloljetne
djece, i kuću Đ. V iz B., postavila pet kamere odnosno sistem video nadzor,
koji kamere odnosno video nadzor je postavio pravni subjekt A.„ d.o.o. B., i to
dvije kameru na ulaz u kuću, jednu kameru na bočnom dijelu kuće, jednu kameru
koja snima garažni prostor, te jednu kameru koja je postavljena na kuću Đ. V,
na koji način je sačinila fotografski snimak odnosno snimala oštećenu i njenu
djecu, te povrijedila privatnost oštećene K. Ž.i njene djece iz B..
Analizom činjeničnog opisa optužnice
proizlazi da se optuženoj stavlja na teret da je nakon što je postavila video
nadzor na objekte kako je to navedeno u optužnici, sačinila fotografski snimak
odnosno snimala oštećenu Ž. K. i njenu djecu, te povrijedila privatnost
oštećene Ž. K. i njene djece. Prije analize ostalih obilježja krivičnog djela,
za sud je od značaja činjenica ko je uopšte oštećen u ovom krivičnom postupku..
Zaštitni objekat predmetnog krivičnog djela je privatnost građana, te ovako
postavljen činjenični opis optužnice nije jasan, odnosno iz istog sud na
nedvosmislen način ne može utvrditi ko su uopšte oštećeni pored Ž. K., budući
da se optuženoj stavlja na teret da je učinila krivično djelo prema djeci
oštećene, a u činjeničnom supstratu optužnice nije navedeno ko su djeca
oštećene.
Nadalje, radnja izvršenja predmetnog
krivičnog djela se sastoji u neovlaštenom sačinjavanju fotografskog, filmskog ili drugog snimak nekog lica ili njegovih
prostorija bez njegove saglasnosti, dok se predmetnom optužnicom nejasno
formuliše radnja izvršenja ovog krivičnog djela tako što se optuženoj stavlja
na teret da je “ sačinila fotografski snimak, odnosno snimala oštećenu i njenu
djecu”, te ovakav opis radnje izvršenja nije dovoljno jasan i određen, budući
da je nejasno da li je optužena sačinila fotografski snimak ili snimala
oštećenu i njenu djecu.
U pogledu posljedice
predmetnog krivičnog djela, optužnica ne sadrži sva bitna obilježja predmetnog
krivičnog djela, a zbog čega je sud i donio odluku kao u izreci presude. Naime
posljedica ovog krivičnog djela je ostvarena ukoliko je radnjom izvršenja
posebno povrijeđena privatnost oštećenog. Činjenični opis optužnice sadrži
formulaciju da je radnjama optužene narušena privatnost oštećene Ž. K. i njene
djece, što za sud nije dovoljno da bi se smatralo da se u radnjama optužene
stiču sva bitna obilježja predmetnog krivičnog djela.
Imajući u vidu zaštitni
objekat ovog krivičnog djela, te činjenicu da je video nadzor nesporno bio
postavljen na objektu koji su koristile i optužena i oštećena, samim
postavljanjem video nadzora ne može ni doći do povrede prava na privatnost, jer
se ovakvi prostori ( dvorište ) ne mogu smatrati prostorom na kome može doći do
povrede prava na privatnost, a posebno u situaciji kada je vidno postavljen
video nadzor i kod činjenice da je oštećena Željka Korać znala za isti. Takođe,
pravna kvalifikacija predmetnog krivičnog djela štiti viši stepen privatnosti,
a čijeničnim navodima optužnice nije obuhvaćen taj viši stepen zaštite
privatnosti niti je opisano na koji način je uopšte privatnost
povrijeđena.
Sud je na osnovu svega navedenog na osnovu odredbe člana 298. stav 1. tačka a) Zakona o krivičnom postupku, donio odluku kao
u izreci presude, budući da djelo koje je učinio optuženi nije krivično djelo.
Na
osnovu odredbe člana 108. stav 4. oštećena Željka Korać imovinskopravni zahtjev
može ostvarivati u parničnom postupku.
Na
osnovu odredbe 100. stav 1. Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske
troškovi krivičnog postupka padaju na teret budžetskih sredstava, kao i nužni izdaci optuženog i nužni izdaci i nagrada branilaca
padaju na teret budžetskih sredstava.
ZAPISNIČAR
SUDIJA
Ranka
Lakić
Sandra Budiša
Pouka
o pravnom lijeku :
Protiv ove
presude dozvoljena je žalba Okružnom sudu Banjaluka u roku od 15 dana od dana
prijema presude. Žalba se podnosi u dvoljnom broju primjeraka za
sud i stranke, putem ovog suda.